Želudac

 

Želudac je naširi dio probavnog kanala, rezervoar kapaciteta oko 1.200 do 1.500 cm3 koji zalogaje iz jednjaka skuplja i počinje da vari, miješa ih, pretvara u kašu i postepeno ubacuje u početni dio tankog crijeva – u duodenum. On se nalazi u svojoj loži, odmah ispred prečage i lijevog režnja jetre. Njegov oblik i veličina su jako promjenljivi, u zavisnosti od položaja čovječijeg tijela i od količine unijete hrane. Osrednje ispunjeni želudac u stojećem stavu zauzima svoj osnovni oblik, u vidu vertikalno postavljene udice, dužine oko 25 cm, širine 10-20 cm i debljine 8-9 cm. Na njemu se uočavaju dva djela, nishodni i horizontalni. Nishodni dio ili tijelo želuca nalazi se ulijevo od kičmenog stuba. On silazi koso nadole i naprijed do visine 10 ili 11 grudnog do visine 4.slabinskog pršljenja.Horizontalni ili pilorični dio penje se ispred kičmenog stuba udesno i nazad i  završava kod gornje ivice 1.slabinskog pršljena pilorusom koji označava granicu prema duodenumu. On je u svom početku širok i ograničava predvorje, a zatim se sužava i obrazuje kanal.

Zidovi želuca su koso postavljeni. Prednji zid upravljen je naprije i naviše, a zadnji nazad i nadole. Ivice želuca, desna i lijeva, jesu lučne i nazivaju se krivinam,a. Desna ivica, mala krivina želuca konkavna je i upravljena udesno i nazad ka kičmenom stubu. Oko svoje sredine ona ima usjek koji označava granicu izmedju tijela i piloričnog želuca. Velika krivina želuca upravljena je ulijevo i naprijed, ka prednjem trbušnom zidu.Velika krivina želuca mijenja  svoje mjesto i odnos u zavisnosti od položaja tijela, od količine unijete hrane i od tonusa prednjeg trbušnog zida. Pri ležanju na trbuhu velika krivina ide udesno i naprijed, ka prednjem trbušnom zidu i želudac dolazi u najpovoljniji položaj za rendgentski snimak njegovog profila.